|
Minis pour
Litilizasyon Later ek Labita, Msye Joseph Belmont, in lans en lapel avek
tou dimoun pour reflesir en pe lo ki mannyer nou kapab ede pour fer nou
kominote vin en pli bon landrwa pour viv.
Minis in lans sa
lapel dan son mesaz pour mark Lazournen Enternasyonal Labita Lendi le 6
Oktob.
Tenm ki'n ganny
adopte lokalman pour mark sa lazournen i "Byennet Spesyal dan Lakominote".
Minis i eksplike ki
rezon pour swazir sa tenm se akoz labita pa vedir zis sa lakaz ki en
fanmiy i reste ladan.
"Nou labita i osi
konpri sa lavironnman ki nou fanmiy i ladan – andotmo i enkli fason ki
nou elve nou zanfan, latitid anver kanmarad dan lafanmiy e dan vwazinaz,
ki mannyer nou konport nou dan lakominote," minis i dir dan son mesaz.
"Tou sa bann eleman
i annan en lefe lo nou lasosyete anzeneral e in larzman determinen ki
bann konsekans nou bezwen fer fas avek dan nou lavi toulezour," minis i
azoute.
Minis i dir ki son
minister in vwar li neseser pour souliny en pe lenportans sa bann eleman
akoz deplizanpli dan nou lavi toulezour, nou war nou pe fer fas avek
problenm diskord, krim, labi drog ek lalkol, vol, tapaz dan vwazinaz ki
fer ki dimoun nepli santi zot pe viv dan en lanvironnman sen, dan
sekirite e dan lazwa.
Minis i dir ki i
enportan pour nou montre nou zanfan bann bon valer imen depi ler zot
ankor pli pti – respe pour lezot endividi ki osi enkli lezot manm zot
fanmiy.
"Ler sa zanfan i
annan respe e i konnen ki mannyer i pou tret lezot manm son fanmiy,
otomatikman i pou tret lezot dimoun dan son vwazinaz e dan lakominote
parey," minis i dir.
Se pour sa rezon
minis i dir ki i swete ki tou dimoun i fer en keksoz anplis pour ki nou
lanvironnman ki nou pe viv ladan i sen e konvenab pour byennet nou
fanmiy e lakominote.
Lazournen
Enternasyonal Labita, ki ganny selebre tou le premye Lendi dan mwan
Oktob, ti ganny inisye an 1985 par Lasanble Zeneral nasyon Zini avek
lobzektif pour fer pei dan lemonn reflesir en pe lo leta labitasyon imen
e dwa sak endividi pour annan en landrwa reste ki konvenab.
Dan son mesaz Minis
Belmont i fer remarke ki dan konteks Seychelles, Gouvernman SPPF in fer
en kantite pour nou sitwayen ansaki konsern lozman. I dir ki dan sa
dernyen 10 an Gouvernman in konstri plis ki 2,500 lakaz e donn lón plis
ki 6,000 fanmiy pour zot kapab konstri zot prop lakaz.
Atraver bann lannen,
minis i azoute, in osi annan en logmantasyon dan kalite e standar bann
lakaz ki pe ganny konstri.
"Me sa pa vedir ki
nou devret kontant nou zis avek sa ki’n ganny fer. Nou tou koman
endividi i nou devwar pour protez sa ki nou annan, e anbelir li pour ki
nou fanmiy i a prospere dan en kominote ki sen. |