|
Frer e Ser Seselwa
Se avek gran plezir ki mon adres zot ozordi (Lendi 7 Oktob) lo
lekonomi nou pei.
I mon plezir e osi mon devwar pour mwan koz avek zot lo nou lekonomi
an zeneral e osi lo sinifikasyon e lenplikasyon sa loan 150 milyon dolar
dan devlopman lekonomi nou pei.
I tre enportan ki nou konpran ki sa loan i zwe dan nou stratezi
ekonomik dabor, me osi son lenplikasyon pli larz, setadir ki mannyer i
zwe en rol a lon-term pour nou dan nou devlopman nasyonal, devlopman nou
pep.
I osi neseser pour mwan klarifye serten dout e koriz serten fo
lenterpretasyon ki'n ganny asosye avek sa loan, e eksplike ki mannyer
i tonm dan ladministrasyon responsab nou lekonomi par mon
gouvernman.
Se pour sa rezon ki ozordi dan mon diskour mon pou bezwen repas lo
plizyer gran laliny nou devlopman ki mon'n deza fer resorti dan lepase,
akoz i enportan ki laverite pa ganny detournen e i enportan ki tou nou
pep i konpran klerman ki pe arrive e akoz.
Frer e ser Seselwa, dan en lemonn normal e lemonn ki annan en
lazistis ekonomik, Seychelles i en pei ki ti pe devre kontinyen resewvar
serten led ekonomik avek bann gran pei.
Nou tonm dan sa kategori pei ki nou apel bann ti leta zil
eparpiye a traver bann losean, depi Losean Endyen, kot nou ete, an pasan
par losean Pasifik e Atlantik.
Parmi sa bann pei nou annan bokou keksoz an komen an partikilye
nou popilasyon i tipti e nou resours natirel i limite.
Par kont, bokou lezot pei ki tonm dan sa kategori i annan sa sans
pour kapab depann lo bann gran pei devlope ki pros pour zot sipor
ekonomik. Bokou pti zil dan Pasifik in ganny soutenir par Lostrali ouswa
Zapon, e bokou pti zil dan Atlantik i devlop zot lekonomi par le fe ki
zot pre ek Lanmerik, tandis ki bann ki dan Mediterane i benefisye avek
zot proksimite avek Lerop.
Nou, nou dan en ka pour nou menm.
Nou kontinan pli pre se Lafrik kot i annan bokou lamizer me pa bokou
devlopman ki pou kapab benefisye nou.
Tou le kontrer, nou pti Seychelles in arive depas tou pei Lafrik dan
preski tou domenn pour annan ozordi en nivo lavi pour tou nou pep ki nou
kontan konpar ek Lerop.
Mon dir byen, TOU NOU PEP, akoz i annan bokou pei ki'n devlope me sa
devlopman in tous zis en poursantaz zot popilasyon.
Isi tou dimoun I annan en parman, tou dimoun i konte, tou dimoun i
annan en dinyite, tou dimoun swa in ganny en twa lo son latet ouswa i pe
al gannyen, tou dimoun i annan akse avek swen medikal, akse avek
bann loportinite ki nou sistenm ledikasyon i donn zot e tou zenn ki
travay dir e ki reisi dan zot letid, zot ganny sans al etidye a
letranze.
Sa i zis bouton.
Lanmwatye nou popilasyon i voyaz a letranze; nou annan pli gran
kantite mobile phone par tet-d-abitan ki plizyer pei Lerop, e nou
pa pou nonm TV, VCR, DVD, ladres e-mail, konpiter, ensidswit.
Tou sa ki mon pe dir se ki ozordi, gras a sa prosperite ki nou
devlopman in anmenn nou, nou en pep delire, en pep ere, en pep byen -
konpare avek bokou pei.
Sa prosperite pa'n sorti dan lesyel pour tonm dan nou lebra.
Sa prosperite avek sa nivo lavi ki nou'n konnen i en keksoz ki ti
ganny planifye dan bann lannen 60 ler nou ti deside ki Seychelles pou
bezwen sorti dan son mizer, dan son sitiasyon kolonyal, e vin en zour en
pei modern kot TOU DIMOUN i pran par, e TOU DIMOUN i rezoui, dan son
devlopman, dan son boner, dan son sikse.
Nou ti konnen ki nou napa gran larises natirel, me nou ti determinen
pour donn vre valer nou pep. Nou ti dir ek nou lekor ki si nou
edik e devlop nou pep byen, e si nou konn servi byen labote nou zil pour
lendistri touris ek si nou konn antreprann byen devlopman nou lanmer,
nou pou kapab soutenir en devlopman dirab e anmenmtan pa detri kalite
nou lavi.
Sa letan nou ti depan preski antyerman lo led bann gran pei tel ki
Langleter, Lanmerik, Lafrans, Larisi, Lasin ek Lenn, pour fer nou bann
donasyon, pour pret nou bann loan bon marse.
Dan lespri bokou sa bann pouvwar, zot ti pe ed en pti zil akote
Lafrik, anpes nou mor lafen.
Nou, nou pa ti satisfe avek sa. Depi bann lannen 60 nou pe planifye
ki mannyer nou pou avans devan ziska ki nou ti ganny nou lendepandans an
1976.
Dan lannen 1977 nou'n donn li en nouvo lelan ler nou ti dir ek nou
lekor ki Seychelles pa pou zanmen avans devan si zis en bann dimoun i
avanse e lezot i reste deryer, si laplipar later i dan lanmen en pti
group dimoun, si bon ledikasyon i ganny donnen ek bann zanfan ki'n ne
dan en bon fanmiy ouswa in ganny en pti labours pour al Kolez.
Se la ki nou ti met lo son lipye en parti inik akoz nou ti war ki nou
pa pou zanmen arive demokratiz nou sistenm lasante e ledikasyon e fer sa
gran travay redistribisyon larises nou nasyon si bann parti politik pe
bos dan tou kote.
Pa menm 14an apre, ler lager frwad ant Les ek Was ti pe dezentegre e
panorama politik ti pe sanze a traver lemonn, nou ti entrodwir de nouvo
sistenm milti-parti dan pei an 1991 pour donn nou pei ek nou pep en
meyer sans entegre li dan sa nouvo vilaz global ki ti pe anonse.
Pandan sa dernyen 25an depi ki nou ti met nou o travay pour konstrir
sa nouvo Seychelles ki nou konnen ozordi, nou'n tonbe leve pour fer sir
ki nou aret depann lo gran pouvwar, ki nou pran sarz nou prop desten
Tou fason, bann gran pouvwar ti pe komans dir nou osi aret kont lo
zot.
Zot ti dir nou ki nou'n telman byen servi zot larzan led ki ozordi
nou nepli dan sa kategori bann pei ouswa bann pti leta zil ki bezwen sa
led.
Ki mannyer nou pou debout lo nou de lipye, san sakrifye labote nou
zil, san sakrifye kalite nou lavi ki gou?
Nou tyann kapab vin bokou pli ris ki nou ete ozordi si nou ti'n les
tou sord konpanyen fer nenport ki lotel lo nenport ki lans.
Nou tyann kapab vin bokou pli ris si nou ti fer en erport La Digue e
les konstri lotel 20 letaz Lans Coco e Grand Anse.
Konbyen fwa nou'n ganny demann permisyon pour fer an gran lotel Anse
Lazio?
Nou'n dir non akoz nou'n bezwen gard sa lekilib ant devlopman ek
lanvironnman, akoz nou ti santi nou gardyen teritwar ek labote nou zil
pour prosenn zenerasyon.
Nou'n prefere protez nou bann zil e prezerv nou kalite lavi ki zis
devlope. Finalman e erezman, nou politik in reisi e ozordi bann
devlopman ki nou priorite se bann pti lotel ki parmi bann pli zoli e pli
reserse dan marse touris.
Nou ti war ki ti annan en potansyel dan lapes e nou ti pret larzan
pour envestir dan en prodiksyon ton akoz nou ti panse ki en zour pou
annan en rannman. Nou ti pret larzan pour fer en por lapes.
Nou'n pas dan bo tan, nou'n pas dan move tan, nou'n menm sey fer en
bato lapes ki pa'n byen marse ziska ler nou'n bezwen vann li, me
finalman nou'n kapab prouv ek nou lekor ki ti en bon keksoz pour nou
seye, e ozordi avek sikse partenarya IOT avek lakonpannyen Heinz, nou'n
reisi, Seychelles in reisi.
Menm zafer avek delwil. Nou
ti pe pey telman pour anmenn delwil isi ki nou ti demann nou lekor si pa
ti pou pli bon envesti dan nou prop tanker. Letid ti endike ki wi, e nou
desizyon in prouv nou byen.
Seychelles Pride in deza lanse e i deza pe konmans fer larzan pour
pey son fre dan bann larout delwil Lerop.
Annou pa al pli lwen pran nou proze konblaz. Nou premye faz East
Coast in anmenn nou de santenn lakaz Roche Caiman, en nouvo Highway ant
Victoria ek Erport Enternasyonal e konbyen pti biznes ki'n monte lo sa
premye bout later.
Nou dezyenm faz konblaz pou anmenn ankor plis benefis: ankor de milye
lakaz, de santenn loportinite pour pti biznes, nouvo fasilite por lapes
e por bato lwazir ensidswit.
Zis dan sa dernyen 10 an nou'n depans sa bann sif swivan an forex
pour nou devlopman:
Lagrikiltir ek Lapes, 80 milyon roupi pour devlop nou resours e
ankouraz dimoun ki dan sa lendistri.
Erport, 75 milyon pour devlop nou ledistri touris e dan ka Erport
Praslin, pour anmenn en meyer lavenir pour Praslinois ek Diguois.
Proze delo, 150 milyon pour fer sir ki nou aret pas martir ek
delo, pour esper bowser ariv kot nou lakaz, dan letan lasesres, e pour
fer marse nou bann lizin.
Proze Sewage, 90 milyon pour fer sir ki nou viv e travay dan
lapropte.
Elektrisite, 280 milyon pour fer sir ki nou pa zanmen ganny ankor
koupir elektrisite e pour reponn plis bezwen vye ek nouvo lendistri.
Lozman, 250 milyon pour kontinyen reponn bezwen lakaz nou fanmiy
e prezerv lentegrite nou sosyete. 7500 fanmiy in ganny
en twa lo zot latet.
Lasante 200 milyon pour fer sir ki nou pep i reste an bonn
sante.
Proze Konblaz, 355 milyon - pour premye ek dezyenm faz pour fer
plis lakaz ek pti biznes akoz nou pa kapab kontinyen kas lateras pour
fer lakaz, e nou bann antreprener i bezwen meyer fasilite avek bon akse
transpor. Eski nou'n gaspiy larzan pour donn nou pep en lakaz e
bann pti biznes en landrwa pour zot travay?
Ledikasyon, 130 milyon - e plis ankor 235 milyon pour letid a
letranze pour kontinyen fer sir ki nou annan zenn zonm e zenn fanm
kapab pour devlop pei.
Lanvironnman, 25 milyon pour prezerv nou lanatir e nou bann
lespes rar, ki answit ankouraz plis viziter pour pas letan dan nou pei.
Transpor, 75 milyon pour garanti ki Air Seychelles i kontinyen
deservi nou lendistri touris byen, e pour devlop sistenm semen ki anmenn
nou pli pre ek nou lakour.
Proze Kanmaron, 120 milyon pour devlop en nouvo lendistri ki
kapab anmenn nou plis deviz, menm si parfwa nou menm nou pa ganny
kanmaron pour manze akoz laplipar i ganny eksporte.
Proze Tanker Seychelles Pride, 130 milyon pour nou kapab anmenn
delwil kot nou pli meyer marse e fer rantre plis larzan dan pei atraver
son ban servis petrolye.
Frer e Ser Seselwa, pour ki nou'n fer sa si pa pour Seychelles ek
lepep Seselwa?
Lekel ki pou benefisye ek tou sa bann proze si pa Seychelles ek lepep
Seselwa?
Eski tousala ti en gaspiyaz larzan parey serten i oule fer nou krwar?
Tou sa bann proze devlopman in ganny fer avek larzan ki nou'n prete,
prete dan en fason responsab, e prete dan en fason ki zot in ganny rann
sistematikman an mezir ki nou'n fer sa larzan travay.
An mezir ki nou'n fer sa bann devlopman, nou'n repey sa bann loan
avek larzan ki nou'n gannyen prensipalman atraver lendistri ton ek
lendistri touris.
E anmezir ki nou'n servi larzan lendistri ton ek touris pour repey
nou bann loan, nou'n konsolid prodiktivite IOT e nou'n kontinyen
ankouraz lenvestisman dan nou proze lotel.
Se pour sa rezon, frer e ser Seselwa, ki mon'n toultan met en gran
lanfaz lo partisipasyon tou bann akter dan nou lekonomi pour kontribye
akoz sa pa en travay ki gouvernman i kapab fer li tousel.
Se pour sa rezon ki lannen pase nou ti bezwen met an plas bann mezir
ki anpes nou deviz etranzer presye ki sa pei i gannyen perdi dan tou
sord fason, swa lo black market, swa an kasyet lo erport, ouswa ki ganny
kit a letranze san menm ariv dan pei.
Se pour sa menm rezon ki avan dernyen eleksyon prezidansyel mon ti
dir ki mon ti bezwen retourn kot elektora en pe pli boner pour reganny
sa lasirans pour donn nou bann envestiser ek nou bann partener pour fer
biznes avek nou a lon-term.
Frer e ser Seselwa, se dan sa konteks ki zot devret vwar sa loan 150
milyon dolar ki nou pei in fek sinyen avek en group labank enportan,
dirize par enn parmi pli gro labank Zapon, Labank Tokyo Mitsubishi.
Anvi ki ozordi nou bezwen rod larzan avek bann labank komersyal pour
nou devlopman, bokou bann loan ki nou'n pran dan le pase ti annan en
lentere tre for e enn pti gin letan pour repeye.
Nou ti napa swa me i vre ki sa ti pe met en ta presyon lo nou e lo sa
deviz etranzer ki ti pe rantre dan pei.
Parey Vis-Prezidan ti detaye devan Lasanble detrwa semenn pase, sa
loan 150 milyon dolar alor i permet nou klersi tou sa bann loan ki ti a
pe met nou anba presyon e menm ganny larzan an rezerv pour redistribye
dan nou lekonomi, akoz son lentere i pli ba e olye repey li an trwa-z-an
nou kapab repey li dan senk an.
I enportan ki mon eksprim mon remersiman tanto pour tou sa bann gran
labank enternasyonal ki'n montre zot konfyans dan nou lekonomi.
Labank Tokyo Mitsubishi in
met 50 milyon dolar.
Standard Chartered in met
20 milyon
Barclays Bank in met 20
milyon
La Banque Belgolaise in met
15 milyon
Mauritius Commercial Bank
in met 14 milyon
Nouvobanq in met 10 milyon
African Import Bank in met
6 milyon
Alpha Bank AE in met 5
milyon
La Banque MISR in met 5
milyon
Habib Bank in met 2.5
milyon
La Banque Internationale
des Mascareignes in met 2.5 milyon.
I malere ki Barclays Bank, ki'n met 20 milyon, in met sa a kondisyon
nou pey li sa menm 20 milyon ki in akimile koman profi an roupi pandan
sa detrwa lannen pase.
Fodre note osi ki pandan plizyer mwan pandan ki nou ti a pe negosye
pour ganny sa loan lopozisyon ti a pe fer tou zot posib pour anpes nou
ganny sa loan. Zot ti anvoy fax zot ti anvoy e-mail -
pour tou bann labank ki ti pare pour ed nou pour dir zot pa donn nou
sa loan pour dir ki zot pa pou repeye si zot vin opouvwar ki nou
pou gaspiy sa larzan. Se pour sa rezon ki nou pa ti kapab donn zot
detay ler nou ti a pe negosye. Ti annan en bann reken ki ti pe
veye lo bordaz pour zot fer nou ditor e bar larout nou devlopman.
Akoz ki lopozisyon i fer sa? Pa mwan ki zot pe afekte, me le
pep Seselwa. Zot ti konnen ki avek sa loan nou pou kapab annan
plis forex pour nou bann lenportasyon. Zot ti oule anpes sa a tou
pri.
Sa loan i donn nou sans respir enpe, pandan ki tou nou lezot demars
pour fer plis forex antre dan pei i mars byen, e pandan osi ki nouvo
envestiser i antre dan pei.
Deza nou pe war amelyorasyon e an mezir ki nou war sa amelyorasyon
nou aranz serten sekter ki demann aranze. Par egzanp, enn-de semen pase
nou'n propoz en nouvo scheme pour ed bann Car Hire, pour ki zot kapab
ganny en pli gran poursantaz zot forex pour fer vin nouvo loto ek pyes.
Nou pe war osi nouvo lenvestisman dan lotelri: plizyer lotel enportan
pe agrandi e nouvo lotel pe al konmanse ouswa pre pour ouver.
Tousala, parlao bann mezir ekonomik ki pe mars byen, pe ed nou aranz
nou lekonomi e anmenn plis forex alaporte plis dimoun, anmenmtan ki nou
pe osi fer pri lavi desann dan pei.
Frer e Ser Seselwa, mon gouvernman in touzour delivre son promes.
Detrwa lannen pase mon ti dir ki nou pou pas dan serten difikilte, me ki
avek en pe zefor ek sakrifis lo la par nou tou, nou pou konmans war son
rezilta.
I annan pli gro pei ki nou ki pa'n konn bar sa kou ekonomik e zot in
bokou pli mal pase ki nou.
En pei i depans plis ler i pe demare akoz bokou son bann lenvestisman
ek depans i bezwen ganny fer en sel kou, me son benefis i a lon-term
Ler nou'n fini pas dan sa peryod ki nou pe pas ladan, keksoz pou
amelyore bokou.
Deza pep Seselwa pe komans santi sa amelyorasyon. La Bank
Santral pou byento donn lenstriksyon bann labank komersyal ki mannyer
zot pou partaz forex ki zot resevwar. Zot pou ganny dir par
egzanp ki zot bezwen donn larzan neseser pour fer vin spare parts e osi
pour bann materyo ki neseser pour nou bann pti lendistri. Zot pou
ganny lord pour fer sir ki peser e planter i ganny tou forex ki zot
bezwen.
Sa ki enportan pour lepep Seselwa se ki nou pa'n zanmen saye lo sa
larout devlopman. Mon gouvernman in touzour fer sir ki nou pa tourn an
aryer, menm si bann ki senm dout ek move zorgir in sey tou pour fer
nou pa ganny sa loan enportan ki pou konsolid nou baz ekonomik e prepar
nou pei pour en lot lelan devlopman ekonomik e sosyal.
Me mon'n touzour annan konfyans, akoz i bokou pli fasil pour kritike
e anvoy labou ki pour trouv nouvo fason pour anmenn vre sanzman pour ed
nou pep.
Avek tou sa bann prekosyon ki nou pe pran dan nou nouvo letap
ekonomik, avek bann nouvo kontrol ki nou'n met anplas, avek sa nouvo
konsyans ki bokou dan sekter prive pe adopte, nou lo en bon larout.
Nou pep in montre ki an gran parti nou kapab koste zepol pour travers
gran difikilte e se avek bokou lazwa ek boner ki mon get lavenir.
Sonny nou pep donn li konfor donn li son swen met li
premye dan tou sa ki nou fer se sa ki kontinyen donn mwan e mon
lekip sa motivasyon pour nou kontiny nou misyon avek plis zefor e
tenasite pour batir en Seychelles pli prosper dan lekel tou Seselwa i a
annan sa lafyerte.
Larealite, lavenir e sikse Seychelles i pa bann keksoz ki'n ariv par
azar. Nou'n ariv la ozordi akoz nou'n planifye, nou'n antisipe, nou'n
reisi e nou'n koriz nou fot, me nou'n toultan gard lanmen lo labar. Ozordi
nou bezwen lape e stabilite pour nou kapab kontinyen lo nou semen progre.
Mon remersye zot pour zot latansyon, zot sipor e zot partisipasyon.
|